14.06. Ispis

Milijuni osoba diljem svijeta duguju svoj život onima koje nisu nikada sreli - darivateljima krvi. Svake godine 14. lipanj diljem svijeta obilježava se kao dan darivatelja krvi.

U svibnju 2005. na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije ministri zdravstva donijeli su rezoluciju kojom su 14. lipnja proglasili Svjetskim danom darivatelja krvi i to u čast nobelovca dr. Karla Landsteinera, rođenog 14. lipnja 1868. godine. Upravo je Karl  Landsteiner razvio sustav određivanja krvnih grupa. Taj austrijski biolog i liječnik ljudsku je krv podijelio u krvne grupe na osnovu prisutnosti ili odsutnosti određenih markera ili antigena na površini crvenih krvnih stanica. Krv čovjeka tako se danas dijeli u četiri krvne grupe: A, B, AB, i 0. Za svoj rad Karl Landsteiner je 1930. dobio Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju. Ovaj znanstvenik također je otkrio i Rh ili rezus faktor.

A evo još nekoliko rečenica o transfuziji krvi.

Krv koja se prima putem transfuzije mora imati iste antigene kao i crvene krvne stanice osobe koja je prima krv. Naravno kao i uvijek u životu postoje iznimke. Tako krvna grupa 0 negativna u sebi nema niti jednog antigena. Zbog toga se naziva univerzalnim davateljem, što znači da je kompatibilna sa svim krvnim grupama. S druge strane, krvna grupa AB pozitivna naziva se univerzalnim primateljem, odnosno osobe s tom krvnom grupom mogu primiti krv bilo koje krvne grupe.

Krvne grupe nisu jednakomjerno rasprostranjene u svim dijelovima svijeta, ali će u Hrvatskoj u 100 doza darovane krvi biti oko 5 posto krvne grupe 0 negativna i 6 posto krvne grupe AB pozitivna.