Dobrodošli na web stranice župa Baćina i Plina-Stablina. I na ovaj se način želimo približiti svima Vama i pokazati Vam što se sve događa i što sve planiramo učiniti u našim zajednicama. Otvoreni smo za sve Vaše prijedloge i komentare.

Svako dobro!

 

NAJAVE

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 12 

Brojač posjeta

Posjete Sadržajima : 580945


20.08. PDF Ispis E-mail

U knjizi 'Kroz Hrvatsko zagorje' Đuro Szabo je napisao: 'Nema sumnje da je taj naš Varaždin prastaro naselje... Pa tu je morao biti od davnine najlakši prelaz preko Drave. Tradicija kaže da je baš tu Koloman prešao preko Drave da pregovara s hrvatskim plemenima. Tu je stoljećima kasnije ban Jelačić 1848. Madžarima uzvratio posjet.

U povijesti se Varaždin javlja nedugo poslije Zagreba. Bela Treći dodjeljuje kaptolu zagrebačkom Toplice kod Varaždina 20. kolovoza 1181., pa se tu spominje već i župan varaždinski te povijesno ime grada - Garestin'. Tekstom te značajne sudske isprave kojom kralj vraća Zagrebačkom kaptolu obližnji posjed Varaždinske Toplice ujedno se potvrđuje da varaždinska kraljevska tvrđava - "castrum Garestin" postoji već u prvoj polovici 12. stoljeća. Međutim Varaždin je i prvi od hrvatski gradova koji je stekao status slobodnoga kraljevskoga grada. U arhivu grada danas se čuva listina kralja Andrije Drugog iz 1209. kojom, iz zahvalnosti za pomoć za vrijeme svojega tamnovanja u Knegincu, Varaždinu daje povlastice slobodnoga grada. Jedanaest godina kasnije predstavnici Varaždina mole kralja Belu da im potvrdi te slobode, jer je izvorna isprava uništena u požaru! Bela IV. to je i učinio.

Iako je u razdoblju od 16. do 18. stoljeća u Varaždinu više puta zasjedao Hrvatski sabor, svoj najviši društveni, politički i gospodarski procvat grad je doživio u drugoj polovici 18. stoljeća. Tada na neki način postaje glavnim gradom Hrvatske. Naime, još 1756. carica Marija Terezija osnovala je Hrvatsko kraljevsko vijeće, a za njegovo je središte izričito odredila – Varaždin. Grad je time postao političkim, administrativnim i kulturnim središtem Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U njemu se tih godina održavaju ne samo sjednice Hrvatskoga kraljevskog vijeća, nego i bučni plesovi i obilne gozbe domaćeg plemstva i državnog činovništva.Uz sve to razvija se kulturni i umjetnički život.

Svu tu raskoš i sjaj razigranog društvenog Varaždina u baroknoj epohi, kada su ga suvremenici s pravom nazvali "malim Bečom", iznenada je prekinuo katastrofalni požar koji je 25. travnja 1776. buknuo u varaždinskom predgrađu. Tom je prilikom u vatrenoj stihiji izgorjelo dvije trećine grada, točnije, 385 zgrada od ukupno 501. Zbog toga su i Hrvatsko kraljevsko vijeće i ban napustili Varaždin, pa od tada upravnim središtem Hrvatske postaje Zagreb.

Premda je razorni požar gotovo uništio grad, za svega četiri godine Varaždin je - zahvaljujući svojim marnim i sposobnim građanima, posebice obrtnicima i trgovcima - u velikoj mjeri obnovljen. A danas je Varaždin, sa svojih 50 tisuća stanovnika, središte Županije varaždinske, a neki i kažu grad "po mjeri" Srednje Europe.

Važno je reći kako je u Varaždinu utemeljena i prva hrvatska čitaonica, a 1873. grad dobiva kazalište. U Varaždinu je osnovano i naše najstarije vatrogasno društvo, a još u 18. stoljeću započeta je gradnja glasovitog Varaždinskog park-groblja.