Dobrodošli na web stranice župa Baćina i Plina-Stablina. I na ovaj se način želimo približiti svima Vama i pokazati Vam što se sve događa i što sve planiramo učiniti u našim zajednicama. Otvoreni smo za sve Vaše prijedloge i komentare.

Svako dobro!

 

NAJAVE

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 15 

Brojač posjeta

Posjete Sadržajima : 563622


13.08. PDF Ispis E-mail

Na današnji dan 1826. umro je francuski liječnik René Théophile Hyacinthe Laennec. Taj je gospodin izumitelj mnogima znanog – stetoskopa.

Laennec je rođen 1781. Nažalost, već pet godina kasnije umrla mu je majka, pa je skrb o malom dječaku preuzeo ujak i svećenik Abbé Laennec. Upravo ga je on usmjerio prema studiju medicine. René je bio darovit student, a uz medicinu volio je i jezike te je uz francuski, govorio i njemački te engleski. Međutim tada se u Laennecov život vraća otac, koji ga pokušava odvratiti od medicine. René je na nagovor oca napustio studij medicine, te je započeo studij grčkog, a pisao je i poeziju. Ipak vrijeme će pokazati kako je medicina njegov pravi poziv, te će joj se vratiti.

Već 1819. godine Laennec je izumio svoj prvi stetoskop. Kao i kod mnoštva drugih izuma stvari su se dogodile, neki će reći - slučajno. Naime, mladom liječniku je na pregled došla žena za koju je posumnjao da ima određeni srčani poremećaj, međutim zbog njene pretilosti nije mogao dobro čuti otkucaje srca, zato je uzeo tubu papira koju je prislonio uz grudi pacijentice, a na drugi je kraj prislonio svoje uho. Mladi liječnik se silno iznenadio kako su otkucaji postali čujniji…

Nekoliko dana kasnije izradio je svoj prvi medicinski instrument – drveni cilindar dug 25 cm, promjera 2 I pol centimetra, sastavljen od tri dijela. Bio je to prvi stetoskop – ime je izumitelj skovao od dvije riječi stethos – što znači grudni koš I skopos tj. pregled.

Međutim nisu svi liječnici bili oduševljeni novim medicinskim izumom. Tako se moglo čuti kako stetoskop ne može nadomjestiti ljudsko uho, te da novi izum nema nikakvu težinu. Današnji stetoskop nadogradnja je Laennecovog životnog postignuća, ali moramo napomenuti kako je moderni stetoskop osmislio i izradio 1851. Arthur Leared (artur Lered), a godinu kasnije usavršio ga je George Cammann.

Ali vratimo se Laennecu. Ovaj je liječnik u medicinsku terminologiju uveo i slijedeće nama danas tako poznate izraze poput: melanom i metastaze. Već kao student 1804. bio je prvi čovjek koji je održao predavanje o melanomu.

Ali još je nešto važno bilo u Laennecovu životu – to je bila katolička vjera. Mnogi su ga opisivali kao vrlo brižnog i dobrog čovjeka, a njegova darežljivost i zauzetost za siromašne postala je nadaleko poznata. Sir John Forbes u Laennecovoj biografiji je zapisao:

Laennec je bio pošten, pažljiv čovjek koji je držao do vjerskih i društvenih dužnosti. Bio je iskren kršćanin, dobar katolik, koji se držao svoje vjere i Crkve i u dobrim i u lošim vremenima.

Zato kada slijedeći put ugledate stetoskop tu medicinsku napravu koja služi za slušanje unutrašnjih zvukova ljudskog tijela sjetite se kako ga je osmislio jedan liječnik, dobar čovjek i katolik –René Théophile Hyacinthe Laennec.