Dobrodošli na web stranice župa Baćina i Plina-Stablina. I na ovaj se način želimo približiti svima Vama i pokazati Vam što se sve događa i što sve planiramo učiniti u našim zajednicama. Otvoreni smo za sve Vaše prijedloge i komentare.

Svako dobro!

 

NAJAVE

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 73 

Brojač posjeta

Posjete Sadržajima : 563611


05.08. PDF Ispis E-mail

Na današnji dan 1995. točno u dvanaest sati hrvatski je radio objavio slijedeću vijest: Oslobođen je Knin. Na kninsku tvrđavu izvješen je dvadesetmetarski hrvatski stijeg.

Oslobađanje Knina imalo je posebnu težinu - taj je grad, naime, od ljeta 1990. bio središte pobune lokalnih Srba. Započeta balvan revolucijom, odnosno blokiranjem prometnica trupcima, ta je pobuna s vremenom prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela, ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva. Zato je vijest o oslobađanju Knina i vihorenje velike hrvatske zastave na njegovoj tvrđavi izazvalo erupciju oduševljenja kakva se godinama nije vidjela. Slavilo se diljem Hrvatske. U Zvonimirov grad prve su ušle 7. i 4. gardijska brigada. Već idućega dana u Knin je stigao i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman Na kninskoj je tvrđavi još jednom podigao 25-metarski hrvatski barjak.

Tog 5. kolovoza oslobođeni, među ostalim i Vrlika, Kijevo, Drniš, Benkovac, Gračac, Lovinac, Plaški i Hrvatska Dubica. Do večeri je ostvareno 80 posto planiranog.

Šestog kolovoza 1995. Hrvatske su se snage spojile s HVO-om i Petim korpusom Armije BiH na granici Hrvatske i BiH. Time je spašena bihaćka enklava, te je vjerovatno spriječen još jedan zločin.

Šestog kolovoza 1995. oslobođeni su i Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Obrovac, Glina. Zadnjeg dana Oluje oslobođeni su i Turanj i Tušilović, tako da su Karlovčani konačno mogli odahnuti. Nakon četiri godine uzbuna, mogli su proslaviti mir.

7. kolovoza 1995. u 18 sati ministar obrane Gojko Šušak objavio je da je akcija Oluja  s vojnog aspekta - završena. Hrvatske snage su izašle na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske. U samo 84 sata oslobođeno je nešto manje od 10 i pol tisuća četvornih kilometara. U najvećoj vojnoj akciji Domovinskog rata, poginula su 174 hrvatska branitelja, a tisuću i 430 ih je ranjeno.

Nakon „Oluje“ u rukama pobunjenih Srba ostalo je područje uz hrvatsku granicu sa Srbijom. To je riješeno mirnim putem, Erdutskim sporazumom iz 1995. Prema tom sporazumu, istočna Slavonija je vraćena Hrvatskoj nakon dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja. I na kraju, operacijom Oluja otklonjena je svaka sumnja o sposobnosti Hrvatske da preživi kao samostalna država.

I evo nekoliko riječi o hrvatskom kraljevskom gradu Kninu.

Knin je u ranom srednjem vijeku postao sijelo župana, hrvatskih vojvoda, kraljeva i banova, a jedno vrijeme i sjedište hrvatskog biskupa. U pisanim izvorima ime Knin prvi put se javlja sredinom 10. stoljeća u ispravi kralja Krešimira I. U 10. i 11. stoljeću stari grad Knin je bio jedna od povremenih prijestolnica hrvatskih vladara.

U drugoj polovici 11. stoljeća hrvatski kralj Dmitar Zvonimir učinio ga je stalnom prijestolnicom Hrvatske države te se i danas naziva Zvonimirovim gradom. Tako kninska  utvrda postaje upravno, administrativno i vojno središte hrvatskog kraljevstva. 1040. osniva se i Kninska biskupija, a biskup nosi naslov Hrvatski biskup sa sjedištem u Polju, u crkvi Sv. Marije tik uz Kninsku tvrđavu. U 19. stoljeću fra Lujo Marun je upravo u Biskupiji kod Knina pronašao dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe Velikoga Zavjeta. To je najstariji marijanski lik u hrvatskoj umjetnosti.

Evo i nekoliko podataka o svima nam znanoj Kninskoj tvrđavi.

Njena je gradnja počela još u 9. stoljeću. U 16. stoljeću prostor tvrđave podijeljen je na veći i manji grad. Manji se začeo na vrletnom i uskom sjeveru i imao je vojnu ulogu. Veći grad se protezao na jug i u njemu su živjeli župani, banovi i kraljevi.

Tijekom stoljeća, svaki novi gospodar tvrđave gradio je, rušio i dograđivao njene zidine.

Svoj današnji izgled tvrđava je dobila za vladavine Venecije krajem 17. i početkom 18. stoljeća.

Niz zgrada i zidina kninske tvrđave nalaze se na 345 metara nadmorske visine, odnosno - 100 metara iznad grada Knina. Ta je tvrđava duga 470 metara, a na najvišem dijelu široka 110 metara. Obrambeni zidovi, koji je okružuju sa svih strana u dužini od gotovo 2 kilometra, mjestimično su visoki i do 20 metara. Kninska tvrđava jedan je od najvećih hrvatskih fortifikacijskih spomenika.